Pojačana militarizacija u svijetu prijetnja klimatskim uslovima

S obzirom na to da je svijet upleten u najveći broj oružanih sukoba od Drugog svjetskog rata, zemlje su započele masovnu vojnu potrošnju, koja je ukupno dosegla rekordnih 2,46 biliona dolara u 2023. godini.

Za svaki dolar uložen u novi hardver, ne postoji samo odgovarajući trošak ugljika već i oportunitetni trošak potencijalnih klimatskih akcija, kažu kritičari. To je podatak koji dolazi povrh broja smrtnih slučajeva koji proizlaze iz oružanih sukoba.

"Postoji stvarna zabrinutost oko načina na koji dajemo prioritet kratkoročnoj sigurnosti i žrtvujemo dugoročnu sigurnost", rekla je Ellie Kinney, istraživačica Opservatorija za konflikte i okoliš i koautorica studije, koju je ekskluzivno podijelila s Guardianom.

"Zbog ovakvog pristupa koji se temelji na manjku informacija, sada ulažete u strogu vojnu sigurnost, što povećava globalne emisije zbog toga i pogoršava klimatsku krizu u budućnosti", dodala je.

To će zauzvrat vjerovatno dovesti samo do daljnjeg nasilja, a same klimatske promjene sve se više smatraju pokretačem sukoba, iako indirektno. U sudanskoj regiji Darfur sukob je bio povezan s konkurencijom za oskudne resurse nakon dugotrajnih suša i dezertifikacije. Na Arktiku, povlačenje morskog leda dovodi do napetosti oko toga ko bi trebao kontrolirati novodostupne naftne, plinske i kritične mineralne resurse.

Malo je vojski transparentno o razmjerima svoje upotrebe fosilnih goriva, ali istraživači su procijenili da su one zajedno već odgovorne za 5,5% globalnih emisija stakleničkih plinova.

Očekuje se da će ta brojka porasti kako napetosti eskaliraju u brojnim regijama i kako SAD, decenijama najveći svjetski vojni potrošač, naznačuju da očekuju da će njihovi saveznici u NATO-u posvetiti znatno više resursa svojim oružanim snagama.

Prema Globalnom indeksu mira, militarizacija se povećala u 108 zemalja u 2023. godini. S 92 zemlje uključene u oružane sukobe, na mjestima od Ukrajine i Gaze do Južnog Sudana i DR Konga, s napetostima između Kine i SAD-a oko Tajvana i s rasplamsavanje zamrznutog sukoba između Indije i Pakistana, vlade koje se boje rata ulažu velika sredstva u svoje vojske.

U Europi je porast bio posebno dramatičan: između 2021. i 2024. godine, potrošnja država EU na oružje porasla je za više od 30%, prema podacima Međunarodnog instituta za ekonomiju i mir.

U martu je EU, uznemirena Trumpovim smanjenjem vojne pomoći i diplomatske podrške Ukrajini, naznačila da će to ići i dalje, s prijedlozima za dodatnih 800 milijardi eura potrošnje diljem bloka navedenima u planu pod nazivom "ReArm Europe".

U analizi za Ured UN-a za razoružanje, Kinney i kolege proučavali su potencijalni utjecaj povećane militarizacije na ostvarivanje klimatskih ciljeva.

"Naša analiza posebno se bavi utjecajem na cilj održivog razvoja 13, a to je djelovanje u području klime – poduzimanje hitnih mjera za borbu protiv klimatskih promjena i njihovih utjecaja", pojašnjava Kinney. "A ono što naša analiza otkriva, promatrajući različite podciljeve toga... [jest] da postoji stvarna prijetnja globalnom djelovanju u području klime uzrokovana globalnim povećanjem vojne potrošnje".

Od svih funkcija država, vojske su gotovo jedinstveno karbonski intenzivne. "Prije svega, s opremom koju kupuju, a to je uglavnom puno čelika i aluminija, čija je proizvodnja vrlo karbonski intenzivna“, rekao je Lennard de Klerk iz Inicijative za računovodstvo rata u pogledu stakleničkih plinova, još jedan koautor studije.

"Drugo, tokom operacija vojske su vrlo mobilne. A kako bi se kretale koriste fosilna goriva - to je dizel za kopnene operacije i kerozin za zračne operacije. Ili za pomorske operacije uglavnom je također dizel, ako nisu na nuklearni pogon2, pojasnio je.

S obzirom na tajnost koja obično okružuje vojske i njihove operacije, teško je znati koliko stakleničkih plinova emitiraju. Samo zemlje NATO-a prijavljuju dovoljno svojih emisija da znanstvenici mogu pokušati procijeniti.

"Uzeli smo NATO jer su najtransparentniji u smislu potrošnje. Dakle, nije da se želimo posebno usredotočiti na NATO, već jednostavno zato što imaju više dostupnih podataka", rekao je De Klerk.

Istraživači su izračunali za koliko bi se povećale emisije stakleničkih plinova kada bi zemlje NATO-a, isključujući SAD - budući da već troše daleko više od ostalih - povećale udio BDP-a koji posvećuju svojim vojskama za dva postotna boda.

Takvo povećanje već je u toku, a mnoge zemlje u Europi značajno povećavaju vojnu potrošnju kao odgovor na krizu u Ukrajini. Iako su se zemlje NATO-a javno obvezale povećati potrošnju na 2% BDP-a, istraživači kažu da bi plan ReArm Europe mogao dovesti do konačnog povećanja na 3,5%, s oko 1,5% u 2020. Istraživači su pretpostavili slično konačno povećanje u članicama NATO-a koje nisu članice EU-a, poput Ujedinjenog Kraljevstva.

Posuđujući metodologiju iz nedavnog rada u kojem se tvrdilo da bi svako povećanje udjela BDP-a namijenjenog vojnim izdacima dovelo do povećanja nacionalnih emisija između 0,9% i 2%, procijenili su da bi šok potrošnje od dva postotna boda doveo do povećanja emisija u cijelom bloku između 87 i 194 megatona ekvivalenta ugljikovog dioksida (CO2e) godišnje.

Istraživači kažu da ne bi samo tako ogroman porast emisija ubrzao klimatske promjene, već bi i porast globalnih temperatura naštetio ekonomiji. Nedavne procjene društvenog troška ugljika – monetarnog pokazatelja štete od emitiranog CO2 – iznose 1347 dolara/tCO2e, što sugerira da bi godišnji trošak gomilanja vojske NATO-a mogao iznositi čak 264 milijarde dolara godišnje.

A to je samo djelić stvarne cijene militarizacije uzrokovane ugljikom, ističe Kinney.

U analizi se navodi da trošenje većeg novca na vojsku također smanjuje resurse dostupne za politike usmjerene na ublažavanje klimatskih promjena. Čini se da je to već slučaj, s obzirom na to da Ujedinjeno Kraljevstvo, na primjer, financira svoje povećanje potrošnje smanjenjem budžeta za inostranu pomoć – potez koji se odražava u Belgiji, Francuskoj i Nizozemskoj.

"Ovo povećanje vojnih izdataka utječe na vrstu temeljnog povjerenja koje je potrebno za multilateralizam", ističe Kinney. "Na Cop29, zemlje globalnog juga poput Kube posebno su istaknule licemjerje u skupu država koje su spremne trošiti sve veće iznose na svoje vojne izdatke, ali nude... potpuno, neprihvatljivo niske obaveze financiranja klimatskih promjena".

Guardian je kontaktirao NATO za komentar.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad